Aktivni turizam Nacionalni park Kornati

Aktivni turizam je privremeno putovanje i boravak osobe, kojoj je rekreacija glavni motiv, izvan svog mjesta stanovanja. Zbog potrebe za sudjelovanjem u fizičkim aktivnostima, posjetama i želje za gledanjem raznih sportskih događanja ili bilo kojeg aktivnog ili pasivnog uključivanja u sportsku aktivnost na osobnoj ili organiziranoj razini turističke destinacije pripremaju za turiste razne sportsko rekreacijske ponude. Tako se uz smještajne kapacitete nalaze sportski tereni, teretane, fitnes dvorane i drugi sportsko rekreacijski sadržaji sve više pod kontrolom stručnog trenera. Za ljubitelje aktivnog turizma pripremaju se razni adrenalinski specijaliteti kao što su rafting, kajakarenje, ronjenje, paragliding, penjanje po vrletima gorja, ronjenje po morskim dubinama, bicikliranje po divljoj prirodi, speleologija, zračni turizam i ostali obični i neobični sportovi. U prirodi čovjeka je kretanje, a ubrzan tempo života, stres i sve više sjedenja i ne kretanja tijekom posla, na odmoru ljudi nadoknađuju sportom.

Nacionalni park Kornati su otočna skupina od 89 otoka, otočića i grebena, koji se pružaju duž obale jugozapadno od otoka Pašmana, između Dugog otoka i Žirja. Površina Kornata je 220 m2, a 1980. godine su proglašeni nacionalnim parkom zbog jedinstvenih oblika i ljepote. Ime su dobili po najvećem, otoku Kornati (32,6 km2), a ime Kornati nastalo je vjerojatno od latinskog corrimare, a značilo bi razasuti otoci. Veći otoci u skupini su Sit, Žut, Jadra, Kurba, Vela, Levrnaka, Piškera i Lavsa. Brojne uvale služe kao zaklon ribarima i nautičarima. Pretežno je goli kamenjar, a u kraškim zavalama uspijevaju masline, smokve i vinova loza. Najveći dio otočja je u posjedu Murterana i Saljana, ali stalnih naselja nema. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistog mora, akvatorija bogatog ribom, Kornati su pravi raj za nautičare, a u nekim se dijelovima otočja vade spužve. Na Kornatima su sačuvani tragovi minulih vremena, a najstariji arheološki nalazi su ostaci ilirskih naselja, kameni grobovi i humci. Čuvene kornatske "krune" (strmci ili litice) okrenute su prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u Pućinskom otocnom nizu...