Jedrenje Slovenija

Jedrenje, odnosno umijeće upravljanja jedrilicom koristilo se kroz povijest za turizam, trgovinu i ratovanje. U današnje vrijeme, jedrenje nema veliku gospodarsku svrhu kao nekada, pošto su jedrenje na vjetar zamjenili motori, no zadržalo se kroz sport, turizam i ribarstvo. Jedrenje je olimpijski sport i tako promiče turizam. Jedrenje je samo po sebi komplicirano i zahtjeva određenu fizičku snagu kako bi posada mogla upravljati jedrilicom, te se oduprijeti snažnom vjetru. Danas ima više vrsta jedrilica, osim standardnih jedrilica, postoje i takozvane daske-jedrilice koje su više usredotočene na potrebe turizma i služe kao dodatan sadržaj za rekreaciju. Takvim jedrilicama može upravljati jedna osoba i osim uživanja na valovima i razgledavanja obalnih ljepota nema drugu primjenu.

Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.