Meksički restoran Makedonija

Vrlo su popularni i meksički restorani u kojima se poslužuju meksička jela. Doživljaj meksičke kuhinje izrazito je vizualan, a tanjur obiluje bojama koje potječu od povrća, voća i začina. Ovakva hrana je izrazito ljutog okusa, a čili i paprika nalaze se u gotovo svakom jelu. Osnovne namirnice, poput slatkog kukuruza, čilija i rajčica, potječu od starih civilizacija Maya i Azteka. Na njih se nadovezala španjolska ljubav prema slatkišima, marinadama i umacima. Meksikanci su prvi uzgojili avokado i kukuruz, a ubrzo nakon toga svoju gastronomiju obogaćuju domaćim puranom, mošusnom patkom, srnetinom, prepelicama, golubovima, ribama, rakovima i školjkama. Ondje se također rodila i čokolada. Ove namirnice, zajedno s krumpirom, čilijem, tikvom, rajčicom i grahom, čine osnovu meksičke gastronomije. Vrlo popularno jelo je burito-jelo od pšeničnih tortilla punjenih gotovo bilo kakvim zamislivim nadjevom. Kukuruz je najčešće upotrebljavana namirnica u meksičkoj kuhinji. Cijela zrna kuhaju se u krepkim juhama zvanim pozole. Zrna se samelju u grubo brašno (masa harina) od kojeg se prave tamales, paketići punjeni mesom ili povrćem koji se kuhaju na pari umotani u ljusku kukuruza ili list banane. Ovu kuhinju obilježava i svježe voće i povrće. Zahvaljujući klimatskim uvjetima u Meksiku gotovo svaka jestiva biljka može se negdje uzgojiti u određeno doba godine. Izbor je velik, a kreće se od avokada i manga, do grana kaktusa (opuncija). Peradi i govedine ima u izobilju. Meso se obično pirja ili peče na roštilju, svinjetina je najsočnije meso koje se koristi i probija se u mnoga tradicionalna jela. Morski plodovi su također važni u meksičkoj kuhinji,a  gigantske kozice, morski pas i raža samo su jedne od brojnih egzotičnih vrsta koje se mogu okusiti, obično pečene na roštilju sa paprom i čilijem. U meksičkom restoranu neizostavna je i tekila, alkoholno piće prvobitno napravljeno u okolini Tequile, grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco. Pravi se od biljke agave i obično sadrži 38-40% alkohola, ali postoje i neke vrste od 43–46% alkohola.

Geografski, Makedonija zauzima strateški položaj i centralno mjesto na Balkanu. Smještena je na povrsini od 25.713 km2. i sa populacijom od 2.015.000 stanovnika. Glavni grad Makedonije je Skopje. Skopje je moderan grad, ekonomski, kulturan i industrijeski centar Makedonije. Mnoštvo trgovačkih centra, hoteli, restorani, noćni lokali, kazališta, samo su dio Skopja, koji živi kao i sve druge svjetske metropole. Makedonija se dijeli na regije: Centralna Makedonija, Istočna Makedonija i Zapadna Makedonija. Makedonija obiluje sa puno šuma, pašnjaka i obradivim površinama. Najduza rijeka je Vardar, sa svojim 388 km od kojih 301 km prolaze kroz Makedoniju. Jezera su isto tako dio Makedonske nacionalane ljepote. U ljeti, Ohridsko Jezero, Prespansko jezero i Dojransko jezero privlače mnogo turista. Ne samo u ljeti, ali ova mala gostoljubiva zemlja nudi vrlo dobre zimske rekreativne centre i u zimi, kao Pelister, Sar Planina, Bistra i Mavrovo. Makedonija je zemlja raznih narodnosti i religija, pa se zbog svoje bogate povijesti i mješanju raznih kultura može pohvaliti bogatom kulturnom baštinom. Makedonija je bila oko 500 godina pod tuskom okupacijom. Nakon Balkanskih ratova (1912-1913), teritorij Makedonije bio je podijeljen između...