Meksički restoran Slovenija

Vrlo su popularni i meksički restorani u kojima se poslužuju meksička jela. Doživljaj meksičke kuhinje izrazito je vizualan, a tanjur obiluje bojama koje potječu od povrća, voća i začina. Ovakva hrana je izrazito ljutog okusa, a čili i paprika nalaze se u gotovo svakom jelu. Osnovne namirnice, poput slatkog kukuruza, čilija i rajčica, potječu od starih civilizacija Maya i Azteka. Na njih se nadovezala španjolska ljubav prema slatkišima, marinadama i umacima. Meksikanci su prvi uzgojili avokado i kukuruz, a ubrzo nakon toga svoju gastronomiju obogaćuju domaćim puranom, mošusnom patkom, srnetinom, prepelicama, golubovima, ribama, rakovima i školjkama. Ondje se također rodila i čokolada. Ove namirnice, zajedno s krumpirom, čilijem, tikvom, rajčicom i grahom, čine osnovu meksičke gastronomije. Vrlo popularno jelo je burito-jelo od pšeničnih tortilla punjenih gotovo bilo kakvim zamislivim nadjevom. Kukuruz je najčešće upotrebljavana namirnica u meksičkoj kuhinji. Cijela zrna kuhaju se u krepkim juhama zvanim pozole. Zrna se samelju u grubo brašno (masa harina) od kojeg se prave tamales, paketići punjeni mesom ili povrćem koji se kuhaju na pari umotani u ljusku kukuruza ili list banane. Ovu kuhinju obilježava i svježe voće i povrće. Zahvaljujući klimatskim uvjetima u Meksiku gotovo svaka jestiva biljka može se negdje uzgojiti u određeno doba godine. Izbor je velik, a kreće se od avokada i manga, do grana kaktusa (opuncija). Peradi i govedine ima u izobilju. Meso se obično pirja ili peče na roštilju, svinjetina je najsočnije meso koje se koristi i probija se u mnoga tradicionalna jela. Morski plodovi su također važni u meksičkoj kuhinji,a  gigantske kozice, morski pas i raža samo su jedne od brojnih egzotičnih vrsta koje se mogu okusiti, obično pečene na roštilju sa paprom i čilijem. U meksičkom restoranu neizostavna je i tekila, alkoholno piće prvobitno napravljeno u okolini Tequile, grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco. Pravi se od biljke agave i obično sadrži 38-40% alkohola, ali postoje i neke vrste od 43–46% alkohola.

Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.