Planinarenje Slovenija

U velikom broju aktivnosti koje turizam nudi, svoje mjesto u turizmu našlo je i planinarenje. Za razliku od ekstremnih i adrenalinom ispunjenih aktivnosti koje ljudi često biraju prilikom posjeta nekom mjestu, planinarenje nije aktivnost natjecateljskog duha, već pomicanje osobnih granica i način života. Planinarenje je često grupna aktivnost, o tome najbolje govori veliki broj raznih planinarskih društava ili klubova koji stalno primaju nove članove. Postoje i planinarske škole koje postepeno uče ljude planinarenju kroz lakše izlete, pa sve do težih, ovisno o iskustvu i fizičkoj izdržljivosti planinara. Za početak bavljenja planinarstvom nije potrebna sva oprema, već se ona nabavlja i upotpunjuje postepeno, baš kao i iskustvo. Planinarstvo je odličan način upoznavanja ljudi i stvaranja novih prijateljstva na svježem gorskom zraku.

Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.