Vegetarijanski restorani Slovenija

Gastronomska ponuda proširila se i na vegetarijanske restorane, kojima su karakteristika prehrana bez mesa, odnosno životinjskih proizvoda, kao što je teletina, svinjetina i piletina. Motivi za vegetarijanstvo su mnogi; izbjegavanje nanošenja boli životinja, vjerska praksa, briga za vlastito zdravlje, prakticiranje yoge i prihvaćanje New age filozofije. Pravilno isplanirana vegetarijanska prehrana obiluje namirnicama visoke nutritivne, a male energetske vrijednosti. Tradicionalno vegetarijanska su singapurska i indijska kuhinja. Singapurska gastronomija svoja jela temelji na povrću, a indijska jer je zemlja sa najviše vegetarijanaca na svijetu. Dva su jela posebno obilježila indijsku kuhinju – thali i dosa. Thali je pladanj s više različitih jela, ovisno o regiji, uz obavezan dodatak riže, povrća i umaka od curryja. Sve se poslužuje u posebnim zdjelicama složenima na istom velikom tanjuru. Dosa je palačinka od rižinoga brašna, a može se puniti raznim kombinacijama povrća, umaka i začina. U vegetarijanskoj gastronomiji upotrebljava se obilje plodova zemlje pripremljenih u obliku raznih kruščića, kuhanog i sirovog povrća i voća posluženih u slijedovima toplih i hladnih salata, tartufi, kuskus, tofu, maslinovo ulje, kapari, namaz od sezama-tahini, juhe, umaci, začini, raskošna povrtna jela oplemenjena okusima currya, papaje, kokosovog mlijeka, agruma i aromatičnih začina uz nezaobilaznu porciju riže. Vefetarijanski restorani turistima predstavljaju sva bogatstva kuhinje u kojoj je važan ne samo dobar okus, nego i reprezentativan izgled.

Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.