Zdravstveni turizam Otok Čiovo

Zdravstveni turizam, kao jedan od najstarijih oblika turizma ima neopisivo važnu ulogu u životu modernog čovjeka. Uzmemo li u obzir današnji način života i općenitu zanemarenost za zdravljem u ranijoj i srednjoj dobi ljudskog života, možemo opisati zdravstveni turizam kao idealan spoj ugodnog i korisnog.
PRETRAŽITE NAŠU PONUDU
Nepravilna prehrana, nedovoljno kretanje, pretjerani stres, te sama zagađenost zraka su jedne od glavnih uzročnika niza bolesti u ljudskom životu. Opće je poznato da tišina, boravak u prirodi, pravilna prehrana i rekreacija imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje i sam užitak u životu. Tu dolazi zdravstveni turizam. Sam zdravstveni turizam možemo podjeliti na tri glavne skupine; toplički, morski i klimatski. Toplički turizam, kao što nas i sama riječ asocira, podrazumjeva odlazak u toplice, te uživanje u raznim zdravim i relaksirajućim okruženjima i aktivnostima, kao što su kupanje u ljekovitom blatu, termomineralnim vodama, naftalinima, biljnim pokrovima, te šetanje po šetnicama koje su okružene prekrasnim raznolikim biljnim vrstama i prirodnim krajolicima, sve spojeni u jedan ugodan odmor. Uz navedene relaksirajuće aktivnosti, zdravstveni turizam isto tako podrazumjeva smiren i tih odmor, kao i zdravu prehranu. Često, sve ovo možete naći ukomponirano u jednom od odmarališta koje se bavi zdravstvenim turizmom, tako da spojiti idiličan odmor, popraćen zdravim životom, stvarno nije teško. Morski i klimatski zdravstveni turizam, iako slični po prirodi, razlikuju se po sadržaju koji nude. Morski zdravstveni turizam ima prednost u zdravstvenom smislu, jer malo toga opušta kao sama pomisao na more, miris soli u zraku, ljekovito morsko bilje, čistoća zraka u morskim krajevima, te sama prehrana koja je poprilično zdravija od kontinentalne. No, da ne bi zasjenili sam klimatski zdravstveni turizam, moramo imati na umu da je sama promjena okoline i sam boravak u prirodi i čistom zraku nekada dovoljan kako bi mogli nastaviti normalnim životom. Osim glavnih skupina zdravstvenog turizma, zdravstveni turizam nudi spoj prirodnih ljepota vezan sa zdravljem kroz nekoliko kategorija, kao što su estetska kirurgija, dermatologija, medicinski wellnes, ortopedija i stomatologija. Ponudom ovih zdravstvenih djelatnosti turizam postaje konkurentniji, a ordinacije i odmarališta koja nude ove djelatnosti često se mogu pohvaliti izvrsnim osobljem i kvalitetno opremljenim ordinacijama, sve spojeno u godišnji odmor po pristupačnim cijenama.

Na samo 30-ak km cestovne udaljenosti od grada Splita i 2 km od centra grada Trogira  smjestio se otočić Čiovo. Čiovo je povezan s kopnom preko dva mosta. Svojim  položajem Čiovo zatvara Kaštelanski zaljev.

Na ukupnoj površini otoka od 28,8 km² smjestilo se nekoliko naselja: Okrug Donji, Okrug Gornji, Arbanija, Slatine, Žedno, Čiovo.

Kamenjar prevladava na otoku pa nije čudno da se ovdje nalazi i nekoliko špilja od kojih su najpoznatije Bilosaj i Aničina jama. Na manjim plodnim površinama uspijevaju bademi, smokve, agrumi, vinova loza te masline.

Šljunčane i pješčane plaže rasprostranjene su u zaljevu Sladun na  zapadnoj strani otoka. Uz jugozapadnu stranu otoka smjestili su se otočići Sveta Fumija, Kraljevac, Galerija, a njihove su obale pogodne za podvodni ribolov.

Otok Čiovo bio je naseljen već u rimsko doba dok je u srednjem vijeku na tom području postojao niz manjih sela.

Čiovo je puno kršćanskih povijesnih spomenika: srednjovjekovna crkva Sv.Mavra u Žednom, predromanička crkva Gospe pokraj mora u Čiovu, predromanička crkva Sv. Petra u uvalu Supetar kod naselja  Slatina...U XV. stoljeću, pred naletima Turaka, bježe izbjeglice  te se tako stanovništvo...