Gastronomija Begovo Razdolje

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Begovo Razdolje je smješteno u srcu Gorskog kotara, na zapadnim obroncima Bjelolasice. To je najviše naselje u Republici Hrvatskoj, na 1078 metara nadmorske visine.

Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjeta njihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom prošlog stoljeća, kada selo doživljava svoj najznačajniji razvoj, stanovništvo se uz šumarstvo bavi prijevozom drveta i ugljena na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i divljač.

Odlazak ljudi iz Gorskog kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzeo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima. Posebnost Begovog Razdolja svakako je njegov govor tj. narječja koja se još danas upotrebljavaju. Jedan dio sela govori štokavsko ikavsko narječje, dok drugi dio koristi kajkavsko narječje. Razlog tome je vjerojatno podrijetlo obitelji. Naime jedan dio njih vuče svoje podrijetlo iz Istre, kao što su obitelji Vodopić i Gržinić, dok su drugi dio sela naselile obitelji iz kupske doline, a to su Obitelji Mihelčić, Karlović, Klobučar ...

Danas Begovo Razdolje broji svega četrdesetak stanovnika, uglavnom starijih. Umjesto šumarstvu, lokalno...