...
 
 

Gastronomija Nacionalni park Kornati

 

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Nacionalni park Kornati su otočna skupina od 89 otoka, otočića i grebena, koji se pružaju duž obale jugozapadno od otoka Pašmana, između Dugog otoka i Žirja. Površina Kornata je 220 m2, a 1980. godine su proglašeni nacionalnim parkom zbog jedinstvenih oblika i ljepote. Ime su dobili po najvećem, otoku Kornati (32,6 km2), a ime Kornati nastalo je vjerojatno od latinskog corrimare, a značilo bi razasuti otoci. Veći otoci u skupini su Sit, Žut, Jadra, Kurba, Vela, Levrnaka, Piškera i Lavsa. Brojne uvale služe kao zaklon ribarima i nautičarima. Pretežno je goli kamenjar, a u kraškim zavalama uspijevaju masline, smokve i vinova loza. Najveći dio otočja je u posjedu Murterana i Saljana, ali stalnih naselja nema. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistog mora, akvatorija bogatog ribom, Kornati su pravi raj za nautičare, a u nekim se dijelovima otočja vade spužve. Na Kornatima su sačuvani tragovi minulih vremena, a najstariji arheološki nalazi su ostaci ilirskih naselja, kameni grobovi i humci. Čuvene kornatske "krune" (strmci ili litice) okrenute su prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u Pućinskom otocnom nizu...

 

Gastronomija Nacionalni park Kornati Ponuda