Gastronomija Osijek
Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.
Osijek, glavni i najveći grad Slavonije, smješten je na desnoj obali rijeke Drave 25 km od njezina ušća u Dunav. Osijek se djeli na tri djela: Tvrđa, Donji grad i Gornji grad. Premda je područje Osijeka naseljavano još od prapovijesti prvo urbano naselje podigli su Rimljani. Brojni arheološki nalazi, zajedno s predmetima prirodne, povijesne i umjetničke vrijednosti čuvaju se u osječkom Muzeju Slavonije osnovanom 1877. godine. Osijek dobiva gradski statut potkraj XVII. st. pa otada razvija svoju upravu poput svih razvijenih srednjoeuropskih gradova. Tako se kulturni život vezuje uz kazališta - najprije nastupe različitih kazališnih družina, muzeja, zbirke i tiskare (vezane uz franjevce), a društveni, čiji razvitak prati prosperitetno gospodarstvo i razvijena trgovina, uz vjerska slavlja, javne manifestacije (sajmovi), zabavu i sport. Razvitak turizma, osim uz važnu baštinu (barokna Tvrđa, jedno od najatraktivnijih zdanja cijele Slavonije) vezuje se i uz prirodni položaj grada na rijeci Dravi. Riječna luka na rijeci Dravi, a posebice Zimska luka s brojnim brodicama, daje poseban ugođaj ovom najvećem slavonskom gradu. U gradu svakako valja posjetiti glavni gradski trg, Trg Ante Starčevića, Trg sv. Roka, šetalište...