Padobranstvo Slovenija

Padobranstvo, kao jedan od modernih ekstremnih sportova današnjice, našao je svoje mjesto u turizmu kod ljubitelja adrenalina i visina. Jedni od najčešćih razloga dvoumljenja ljudi kod padobranstva je sigurnost, što nije toliko čudno, uzmemo li u obzir visinu od 2500-4000 metara, te sama pomisao na to hoće li se padobran otvoriti ili neće, stručnjaci uvjeravaju da je padobranstvo poprilično siguran sport, ukoliko se poštuje procedura. Za samo padobranstvo i bavljenje padobranstvom potrebna vam je padobranska dozvola za koju morate položiti tečaj i imati određen broj skakanja koje obavljate prilikom edukacije u padobranstvu. Osim samo uzbuđenja u zraku i jedinstvenog osjećaja slobode, padobranstvo, kao i letenje nudi odličan pogled na okolinu iz ptičje perspektive koju rijetko što može zamijeniti.

Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.