Gastronomija Otok Mljet
Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.
U južnodalmatinskoj otočnoj skupini, paralelno s istočnom polovicom poluotoka Pelješca pruža se najjužniji i najistočniji od naših većih otoka - otok Mljet.
Mljet je dug 37 km dok njegova prosječna širina iznosi 3km. Najstariji povijesni izvori u kojima se spominje otok Mljet, i to pod nazivom Melita (Melite), vezani su uz grčku povijest. Kod raznih se autora naime, s početka IV.st. prije Krista spominje ime Mljeta. Čak je se i Homerova priča o Odiseju, mitskom kralju Itake veže za Mljet. Priča kaže da je nakon brodoloma Odisej doplivao do otoka na kojem se sklonio u spilju gdje ga je potom zarobila nimfa Kalipso. Mnogi smatraju da je taj otok bio upravo otok Mljet. Nakon Grka, Mljet dobiva i svoje prve stalne stanovnike Ilire, koji dolaze s Pelješca i iz doline Neretve. Iz tog razdoblje sačuvano je mnoštvo kulturno-povijesnih spomenika (grbovi, utvrde, tvrđave) dok su iz rimskog doba sačuvane amfore koje su pronađene na mnogim potopljenim brodovima u Mljetskom arhipelagu.
Mljet je bogat šumama pa i ne čudi stoga naziv zeleni otok. Njegove šume, bogata fauna, bistro i...