Kulturni turizam Krapinske Toplice

Kulturni turizam definiran je kao putovanje osobe van mjesta stanovanja s ciljem potrage za novim iskustvima i doživljajima kojim zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Kulturni turizam tako obuhvaća posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima iz daleke i bliže povijesti turističkog odredišta, muzejima i galerijama, crkvama, glazbeno scenskim događajima i predstavama, glazbenim festivalima, a u novije vrijeme i posjete koncertima pop kulture. Tako se smatra da je kulturni turizam motiviran upoznavanjem kulturne baštine, umjetnosti i kulture života i rada naroda na posjećivanom turističkom području. Obilježja potražnje za ovaj vid kulture odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru turista koji obuhvaćaju različite dobne skupine i obrazovanje, ali s naznakom da interes za kulturom raste s dobi. Kulturni turizam mlađa je grana turizma koja se pojavljuje iz potrebe sve obrazovanijih turista i njihove potrebe rada na sebi, učenja i potrebom za zabavom kroz upoznavanje prošlosti i tradicije, a motivirana je kreativnim kulturnim aktivnostima koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena poput učenja tradicijskih vještina, kroz kulturno turistički proizvod s religijom, gastronomijom i književnim turizmom ili suvremenu umjetničku produkciju.

Krapinske Toplice, čuveno termalno lječilište i idiličan kutak Hrvatskog Zagorja, smještene su među pitomim zagorskim bregima.
Mjesto je poznato po prirodnoj ljekovitoj vodi od davnina i tu je sredinom prošlog stoljeća izgrađeno poznato termalno lječilište.
Samo mjesto je u kotlini otvoreno prema jugu, na nadmorskoj visini od 164 m.
Četiri izvora hipertermalne vode, temperature do 39 do 41 st.C, a kemijski sastav vode bogat je magnezijem i kalcijem, a karbonat joj daje samo njoj svojstvena obilježja.
O ljekovitosti vode Krapinskih toplica govorili su još stari Rimljani nazvavši je »Aqua viva« - voda života.
Lječilište se počelo izgrađivati i prihvaćati prve zdravstvene turiste 1772. (kupelj Dubrava), a 1808. izgrađuje se i kupelj Rukavina. Kupnjom cijeloga kompleksa Jakob Badel 1862. počinje graditi kupelji Jakobovu, Marijinu i Pučku te hotel, restauraciju, lječilišnu zgradu te uređuje okoliš. Nastavak gradnje u sklopu toplica nastavlja se tek 1956., kada se osniva bolnički odjel za reumatske bolesti i ortopedsku rehabilitaciju.
Voda i ljekovito blato koriste se za liječenje reume, gihta, išijasa, muskulatornih tegoba, kroničnih upala, bolesti srca, živaca, postinfarktnih i postoperativnih zahvata...