Kulturni turizam Nacionalni parkovi Hrvatska

Kulturni turizam definiran je kao putovanje osobe van mjesta stanovanja s ciljem potrage za novim iskustvima i doživljajima kojim zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Kulturni turizam tako obuhvaća posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima iz daleke i bliže povijesti turističkog odredišta, muzejima i galerijama, crkvama, glazbeno scenskim događajima i predstavama, glazbenim festivalima, a u novije vrijeme i posjete koncertima pop kulture. Tako se smatra da je kulturni turizam motiviran upoznavanjem kulturne baštine, umjetnosti i kulture života i rada naroda na posjećivanom turističkom području. Obilježja potražnje za ovaj vid kulture odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru turista koji obuhvaćaju različite dobne skupine i obrazovanje, ali s naznakom da interes za kulturom raste s dobi. Kulturni turizam mlađa je grana turizma koja se pojavljuje iz potrebe sve obrazovanijih turista i njihove potrebe rada na sebi, učenja i potrebom za zabavom kroz upoznavanje prošlosti i tradicije, a motivirana je kreativnim kulturnim aktivnostima koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena poput učenja tradicijskih vještina, kroz kulturno turistički proizvod s religijom, gastronomijom i književnim turizmom ili suvremenu umjetničku produkciju.

Nacionalni park je veće područje izuzetnih prirodnih kvaliteta, koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjenih ekosistema. Dopuštena je jedino tradicionalna poljoprivreda i turističko-rekreativna djelatnost. U Hrvatskoj je proglašeno osam nacionalnih parkova. To su: Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica. Smještaj naših nacionalnih parkova jasno ocrtava i prirodnu raznolikost Hrvatske. Tako su tri parka izrazito planinska - Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit, tri su otočna - Kornati, Mljet, Brijuni, a dva su jasan primjer bogate krške hidrografije - Plitvička jezera i Krka.
Nacionalni park Risnjak je 1953. godine proglašen Nacionalnim parkom. Značaj Nacionalnog parka Risnjak je u tome da se na neveliku prostoru, zahvaljujući čvorišnom prostoru Gorskog kotara, prepliću razni klimatski utjecaji: oštra alpska klima, blago podneblje Jadrana, kontinentalne odlike Panonske nizine i gorska svježina Dinarida. Risnjak ima značajnu ulogu u zdravstvenom turizmu i posebno je atraktivan za izlete - planinska klima, tereni za zimske sportove, planinske staze, lov i ribolov.
Nacionalni park Paklenica nalazi se u...