Kulturni turizam Otok Mljet
Kulturni turizam definiran je kao putovanje osobe van mjesta stanovanja s ciljem potrage za novim iskustvima i doživljajima kojim zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Kulturni turizam tako obuhvaća posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima iz daleke i bliže povijesti turističkog odredišta, muzejima i galerijama, crkvama, glazbeno scenskim događajima i predstavama, glazbenim festivalima, a u novije vrijeme i posjete koncertima pop kulture. Tako se smatra da je kulturni turizam motiviran upoznavanjem kulturne baštine, umjetnosti i kulture života i rada naroda na posjećivanom turističkom području. Obilježja potražnje za ovaj vid kulture odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru turista koji obuhvaćaju različite dobne skupine i obrazovanje, ali s naznakom da interes za kulturom raste s dobi. Kulturni turizam mlađa je grana turizma koja se pojavljuje iz potrebe sve obrazovanijih turista i njihove potrebe rada na sebi, učenja i potrebom za zabavom kroz upoznavanje prošlosti i tradicije, a motivirana je kreativnim kulturnim aktivnostima koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena poput učenja tradicijskih vještina, kroz kulturno turistički proizvod s religijom, gastronomijom i književnim turizmom ili suvremenu umjetničku produkciju.
U južnodalmatinskoj otočnoj skupini, paralelno s istočnom polovicom poluotoka Pelješca pruža se najjužniji i najistočniji od naših većih otoka - otok Mljet.
Mljet je dug 37 km dok njegova prosječna širina iznosi 3km. Najstariji povijesni izvori u kojima se spominje otok Mljet, i to pod nazivom Melita (Melite), vezani su uz grčku povijest. Kod raznih se autora naime, s početka IV.st. prije Krista spominje ime Mljeta. Čak je se i Homerova priča o Odiseju, mitskom kralju Itake veže za Mljet. Priča kaže da je nakon brodoloma Odisej doplivao do otoka na kojem se sklonio u spilju gdje ga je potom zarobila nimfa Kalipso. Mnogi smatraju da je taj otok bio upravo otok Mljet. Nakon Grka, Mljet dobiva i svoje prve stalne stanovnike Ilire, koji dolaze s Pelješca i iz doline Neretve. Iz tog razdoblje sačuvano je mnoštvo kulturno-povijesnih spomenika (grbovi, utvrde, tvrđave) dok su iz rimskog doba sačuvane amfore koje su pronađene na mnogim potopljenim brodovima u Mljetskom arhipelagu.
Mljet je bogat šumama pa i ne čudi stoga naziv zeleni otok. Njegove šume, bogata fauna, bistro i...