Noćni život Kornati

Ponudi turizma uvelike pridonosi noćni život. Sve više gradova i turističkih destinacija svoju ponudu zasniva na pretežito mladoj populaciji koja zahtjeva ispunjenje cijelodnevnog i noćnog boravka na nekom mjestu. Mladi ljudi na odmoru provode aktivan noćni život, zanima ih zabava, druženje, upoznavanje, a turistička ponuda sve je bogatija sadržajem koji im to pruža. Tako se od uobičajene ugostiteljske ponude, razvija bogata ponuda noćnog života kroz razne koncerte zabavnog i pop sadržaja za mlade, noćnih klubova organiziranog sadržaja koji više nije ograničen na zatvoreni prostor već je proširen na ulice, trgove, plaže, kampove i bazene, pa se u organizaciju takvih događanja uključuje i cijelo stanovništvo tog mjesta. Noćni život, ipak, nije samo usredotočen na potrebe mladih, već se ponuda proširuje i na sadržaj koji odgovara i starijem dijelu populacije, a pod to spada i obilazak automat klubova, barova, pubova, casina te ostalih sličnih sadržaja. Dobra organizacija noćnog života, bogatih i zanimljivih sadržaja razvijaju turistička mjesta.

Nacionalni park Kornati su otočna skupina od 89 otoka, otočića i grebena, koji se pružaju duž obale jugozapadno od otoka Pašmana, između Dugog otoka i Žirja. Površina Kornata je 220 km2, a 1980. godine su proglašeni nacionalnim parkom zbog jedinstvenih oblika i ljepote. Ime su dobili po najvećem, otoku Kornati (32,6 km2), a ime Kornati nastalo je vjerojatno od latinskog corrimare, a značilo bi razasuti otoci. Veći otoci u skupini su Sit, Žut, Jadra, Kurba, Vela, Levrnaka, Piškera i Lavsa. Brojne uvale služe kao zaklon ribarima i nautičarima. Pretežno je goli kamenjar, a u kraškim zavalama uspijevaju masline, smokve i vinova loza. Najveći dio otočja je u posjedu Murterana i Saljana, ali stalnih naselja nema. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistog mora, akvatorija bogatog ribom, Kornati su pravi raj za nautičare, a u nekim se dijelovima otočja vade spužve. Na Kornatima su sačuvani tragovi minulih vremena, a najstariji arheološki nalazi su ostaci ilirskih naselja, kameni grobovi i humci. Čuvene kornatske "krune" (strmci ili litice) okrenute su prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u Pućinskom otocnom nizu...