Kulturni turizam Kornati

Kulturni turizam definiran je kao putovanje osobe van mjesta stanovanja s ciljem potrage za novim iskustvima i doživljajima kojim zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Kulturni turizam tako obuhvaća posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima iz daleke i bliže povijesti turističkog odredišta, muzejima i galerijama, crkvama, glazbeno scenskim događajima i predstavama, glazbenim festivalima, a u novije vrijeme i posjete koncertima pop kulture. Tako se smatra da je kulturni turizam motiviran upoznavanjem kulturne baštine, umjetnosti i kulture života i rada naroda na posjećivanom turističkom području. Obilježja potražnje za ovaj vid kulture odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru turista koji obuhvaćaju različite dobne skupine i obrazovanje, ali s naznakom da interes za kulturom raste s dobi. Kulturni turizam mlađa je grana turizma koja se pojavljuje iz potrebe sve obrazovanijih turista i njihove potrebe rada na sebi, učenja i potrebom za zabavom kroz upoznavanje prošlosti i tradicije, a motivirana je kreativnim kulturnim aktivnostima koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena poput učenja tradicijskih vještina, kroz kulturno turistički proizvod s religijom, gastronomijom i književnim turizmom ili suvremenu umjetničku produkciju.

Nacionalni park Kornati su otočna skupina od 89 otoka, otočića i grebena, koji se pružaju duž obale jugozapadno od otoka Pašmana, između Dugog otoka i Žirja. Površina Kornata je 220 km2, a 1980. godine su proglašeni nacionalnim parkom zbog jedinstvenih oblika i ljepote. Ime su dobili po najvećem, otoku Kornati (32,6 km2), a ime Kornati nastalo je vjerojatno od latinskog corrimare, a značilo bi razasuti otoci. Veći otoci u skupini su Sit, Žut, Jadra, Kurba, Vela, Levrnaka, Piškera i Lavsa. Brojne uvale služe kao zaklon ribarima i nautičarima. Pretežno je goli kamenjar, a u kraškim zavalama uspijevaju masline, smokve i vinova loza. Najveći dio otočja je u posjedu Murterana i Saljana, ali stalnih naselja nema. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistog mora, akvatorija bogatog ribom, Kornati su pravi raj za nautičare, a u nekim se dijelovima otočja vade spužve. Na Kornatima su sačuvani tragovi minulih vremena, a najstariji arheološki nalazi su ostaci ilirskih naselja, kameni grobovi i humci. Čuvene kornatske "krune" (strmci ili litice) okrenute su prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u Pućinskom otocnom nizu...