Noćni život Žminj

Ponudi turizma uvelike pridonosi noćni život. Sve više gradova i turističkih destinacija svoju ponudu zasniva na pretežito mladoj populaciji koja zahtjeva ispunjenje cijelodnevnog i noćnog boravka na nekom mjestu. Mladi ljudi na odmoru provode aktivan noćni život, zanima ih zabava, druženje, upoznavanje, a turistička ponuda sve je bogatija sadržajem koji im to pruža. Tako se od uobičajene ugostiteljske ponude, razvija bogata ponuda noćnog života kroz razne koncerte zabavnog i pop sadržaja za mlade, noćnih klubova organiziranog sadržaja koji više nije ograničen na zatvoreni prostor već je proširen na ulice, trgove, plaže, kampove i bazene, pa se u organizaciju takvih događanja uključuje i cijelo stanovništvo tog mjesta. Noćni život, ipak, nije samo usredotočen na potrebe mladih, već se ponuda proširuje i na sadržaj koji odgovara i starijem dijelu populacije, a pod to spada i obilazak automat klubova, barova, pubova, casina te ostalih sličnih sadržaja. Dobra organizacija noćnog života, bogatih i zanimljivih sadržaja razvijaju turistička mjesta.

Žminj je gradić 35 km sjeverno od Pule sa starom jezgrom na 379 m nadmorske visine i novim dijelovima što se šire u ravnici.
Šire područje Žminja zanimljivo je po začecima agroturizma i mogućnosti razvoja izletničkog turizma posjetima spilji «Feštinsko kraljevstvo». Okolica Žminja poznata je po brojnim ruralnim objektima koji nude izvornu istarsku kuhinju i tradicionalni ugođaj. Stare istraske kuće i štancije preuređene su u agroturizme koji uz smještaj (apartmani i sobe) nude domaću istrasku kuhinju i dodir sa netaknutom prirodom.
Glavni žminjski blagdan je Bartulja, Dan sv. Bartola, kada najveću feštu u Istri posjećuje više tisuće ljudi. Žminj je sjedište Čakavskog sabora, koji od utemeljenja 1969. godine promiče tradicionalni istarski dijalektni izričaj i sjedište je svakog skupa mladih čakavskih pjesnika, a u ovdašnjoj se Čakavskoj kući tijekom godine priređuje niz manifestacija posvećenih čakavskoj književnosti.
Žmilj se prvi put spominje 1177. godine. Mnogo govore arheološke iskopine tamošnje hrvatske nekropole s dvjestotinjak grobova iz 9. i 10. st. Gotička kapela Svete Trojice ukrašena je 1471. godine freskama s prizorima iz Kristova života, a još je starija kapela sv. Antuna...