Kulturni turizam Žminj

Kulturni turizam definiran je kao putovanje osobe van mjesta stanovanja s ciljem potrage za novim iskustvima i doživljajima kojim zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Kulturni turizam tako obuhvaća posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima iz daleke i bliže povijesti turističkog odredišta, muzejima i galerijama, crkvama, glazbeno scenskim događajima i predstavama, glazbenim festivalima, a u novije vrijeme i posjete koncertima pop kulture. Tako se smatra da je kulturni turizam motiviran upoznavanjem kulturne baštine, umjetnosti i kulture života i rada naroda na posjećivanom turističkom području. Obilježja potražnje za ovaj vid kulture odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru turista koji obuhvaćaju različite dobne skupine i obrazovanje, ali s naznakom da interes za kulturom raste s dobi. Kulturni turizam mlađa je grana turizma koja se pojavljuje iz potrebe sve obrazovanijih turista i njihove potrebe rada na sebi, učenja i potrebom za zabavom kroz upoznavanje prošlosti i tradicije, a motivirana je kreativnim kulturnim aktivnostima koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena poput učenja tradicijskih vještina, kroz kulturno turistički proizvod s religijom, gastronomijom i književnim turizmom ili suvremenu umjetničku produkciju.

Žminj je gradić 35 km sjeverno od Pule sa starom jezgrom na 379 m nadmorske visine i novim dijelovima što se šire u ravnici.
Šire područje Žminja zanimljivo je po začecima agroturizma i mogućnosti razvoja izletničkog turizma posjetima spilji «Feštinsko kraljevstvo». Okolica Žminja poznata je po brojnim ruralnim objektima koji nude izvornu istarsku kuhinju i tradicionalni ugođaj. Stare istraske kuće i štancije preuređene su u agroturizme koji uz smještaj (apartmani i sobe) nude domaću istrasku kuhinju i dodir sa netaknutom prirodom.
Glavni žminjski blagdan je Bartulja, Dan sv. Bartola, kada najveću feštu u Istri posjećuje više tisuće ljudi. Žminj je sjedište Čakavskog sabora, koji od utemeljenja 1969. godine promiče tradicionalni istarski dijalektni izričaj i sjedište je svakog skupa mladih čakavskih pjesnika, a u ovdašnjoj se Čakavskoj kući tijekom godine priređuje niz manifestacija posvećenih čakavskoj književnosti.
Žmilj se prvi put spominje 1177. godine. Mnogo govore arheološke iskopine tamošnje hrvatske nekropole s dvjestotinjak grobova iz 9. i 10. st. Gotička kapela Svete Trojice ukrašena je 1471. godine freskama s prizorima iz Kristova života, a još je starija kapela sv. Antuna...