Kulturni turizam Buje

Kulturni turizam definiran je kao putovanje osobe van mjesta stanovanja s ciljem potrage za novim iskustvima i doživljajima kojim zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Kulturni turizam tako obuhvaća posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima iz daleke i bliže povijesti turističkog odredišta, muzejima i galerijama, crkvama, glazbeno scenskim događajima i predstavama, glazbenim festivalima, a u novije vrijeme i posjete koncertima pop kulture. Tako se smatra da je kulturni turizam motiviran upoznavanjem kulturne baštine, umjetnosti i kulture života i rada naroda na posjećivanom turističkom području. Obilježja potražnje za ovaj vid kulture odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru turista koji obuhvaćaju različite dobne skupine i obrazovanje, ali s naznakom da interes za kulturom raste s dobi. Kulturni turizam mlađa je grana turizma koja se pojavljuje iz potrebe sve obrazovanijih turista i njihove potrebe rada na sebi, učenja i potrebom za zabavom kroz upoznavanje prošlosti i tradicije, a motivirana je kreativnim kulturnim aktivnostima koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena poput učenja tradicijskih vještina, kroz kulturno turistički proizvod s religijom, gastronomijom i književnim turizmom ili suvremenu umjetničku produkciju.

Buje se smjestilo na sjeverozapadu Istre, na 222 m nadmorske visine, a prostire se između rijeke Mirne i Dragonje na površini od 110 m2, sa 6000 stanovnika.

Valovit je to i brdovit kraj prekriven vinogradima, maslinicima i oranicama prošaranim hrastovim, cerovim i borovim sumama, ledinama mediteranskog raslinja medu kojim prednjače majčina dušica i smreka te kraškim pojasom koji je pun zanimljivih geoloških pojava.

Zbog svog strateškog položaja Buje su nazivane "Stražarom Istre"

Buje je okruženo cijelim nizom brežuljaka na kojima su se već u brončano doba naselila različita plemena, a u željezno doba su u svoje prethistorijske gradine došli Histri. S osnivanjem rimske vladavine teritorij postaje Agro della Colonia di Trieste koja biva uključena u Regiju "Venetia et Histria". U doba najezde barbara stanovništvo pronalazi utočiste u utvrdama podignutim na ravnim dijelovima brežuljaka. Odatle porijeklo bujskom utvrđenom kaštelu. Godine 981. potvrđena je podređenost bujskog Kaštela Akvilejskoj patrijaršiji koji 1102. definitivno potpada pod njezinu vlast. U 13. stoljeću uzdiže se u Slobodnu komunu Godine 1412. bujska komuna potpisuje akt o predaji Veneciji. Četiri stoljeća venecijanskog perioda udarili su pečat povijesnom centru počevši...