Gastronomija Buje

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Buje se smjestilo na sjeverozapadu Istre, na 222 m nadmorske visine, a prostire se između rijeke Mirne i Dragonje na površini od 110 m2, sa 6000 stanovnika.

Valovit je to i brdovit kraj prekriven vinogradima, maslinicima i oranicama prošaranim hrastovim, cerovim i borovim sumama, ledinama mediteranskog raslinja medu kojim prednjače majčina dušica i smreka te kraškim pojasom koji je pun zanimljivih geoloških pojava.

Zbog svog strateškog položaja Buje su nazivane "Stražarom Istre"

Buje je okruženo cijelim nizom brežuljaka na kojima su se već u brončano doba naselila različita plemena, a u željezno doba su u svoje prethistorijske gradine došli Histri. S osnivanjem rimske vladavine teritorij postaje Agro della Colonia di Trieste koja biva uključena u Regiju "Venetia et Histria". U doba najezde barbara stanovništvo pronalazi utočiste u utvrdama podignutim na ravnim dijelovima brežuljaka. Odatle porijeklo bujskom utvrđenom kaštelu. Godine 981. potvrđena je podređenost bujskog Kaštela Akvilejskoj patrijaršiji koji 1102. definitivno potpada pod njezinu vlast. U 13. stoljeću uzdiže se u Slobodnu komunu Godine 1412. bujska komuna potpisuje akt o predaji Veneciji. Četiri stoljeća venecijanskog perioda udarili su pečat povijesnom centru počevši...