Gastronomija Rab

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Prateći jugozapadnu obalu otoka Raba, nakon ogoljelog Mišnjaka, Barbata i Banjola dolazimo do Grada Raba.

Grad Rab stekao je svoj status grada već u 10. g. prije Krista kada ga je rimski car Oktavijan August proglasio municipijem i priznao mu samostalnost. Grad je nedugo nakon toga dobio epitet FELIX, što u prijevodu znači "sretan" a dobivali su ga jedino gradovi kojima se željelo odati priznanje i pohvalu. Rab predstavlja svojevrsnu šetnju kroz različita povijesna razdoblja a u prilog tome govore mnoge građevine različitih stilova: romanika, renesansa, gotika... Mnoštvo Crkvica svjedoči o velikoj duhovnosti Rabljana od kojih mnoge više nisu u funkciji ili su uništene. Glavna, stolna Crkva je ona Uznesenja Blažene Djevice Marije koju krase bogati uresi. Glavni trg grada Raba je trg. Sv.Kristofora kojeg krasi fontana s dvijema skulpturama, Kalifrontom i pastiricom Dragom, likovima u mjesnoj legendi o nesretnoj ljubavi. Od impozantnih građevina spomenimo i stari dio grada kojim dominiraju 4 zvonika pretežno romaničkog stila te zidine kojima je grad još uvijek većim djelom okružen.

Do gradskih zidina nalazi se park Komrčar kojeg krasi dugo šetalište i kupalište.

Grad...