Gastronomija Žminj

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Žminj je gradić 35 km sjeverno od Pule sa starom jezgrom na 379 m nadmorske visine i novim dijelovima što se šire u ravnici.
Šire područje Žminja zanimljivo je po začecima agroturizma i mogućnosti razvoja izletničkog turizma posjetima spilji «Feštinsko kraljevstvo». Okolica Žminja poznata je po brojnim ruralnim objektima koji nude izvornu istarsku kuhinju i tradicionalni ugođaj. Stare istraske kuće i štancije preuređene su u agroturizme koji uz smještaj (apartmani i sobe) nude domaću istrasku kuhinju i dodir sa netaknutom prirodom.
Glavni žminjski blagdan je Bartulja, Dan sv. Bartola, kada najveću feštu u Istri posjećuje više tisuće ljudi. Žminj je sjedište Čakavskog sabora, koji od utemeljenja 1969. godine promiče tradicionalni istarski dijalektni izričaj i sjedište je svakog skupa mladih čakavskih pjesnika, a u ovdašnjoj se Čakavskoj kući tijekom godine priređuje niz manifestacija posvećenih čakavskoj književnosti.
Žmilj se prvi put spominje 1177. godine. Mnogo govore arheološke iskopine tamošnje hrvatske nekropole s dvjestotinjak grobova iz 9. i 10. st. Gotička kapela Svete Trojice ukrašena je 1471. godine freskama s prizorima iz Kristova života, a još je starija kapela sv. Antuna...