Gastronomija Otočac

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Pokrajina Gacka u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju Velebit i Mala Kapela, prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno.

Otočac kao središte Gacke je najstarije naselje s hrvatskim stanovništvom. Prvi puta spominje se na Bašćanskoj ploči s kraja 11. stoljeća (1100. g.), tom ugaonom kamenom spomeniku hrvatske pismenosti i kulture. Otočac svoj naziv i opstanak duguje riječnom otoku.  Otočac, nikad pokoren grad, bio je sagrađen na otoku usred rijeke Gacke, a oko njega dalje prostirala se prostrana močvara koja je grad činila gotovo neosvojivim. Bio je opasan jakim zidom, a osnova je imala oblik nepravilnog sedmerokuta, sa šest kula na vanjskom zidu i visokom četverokutnom kulom unutar zidina. Time je stvorena jezgra urbaniteta Otočca koja je sve do 18. stoljeća ostala bez značajnih promjena.

Na području grada ima tragova življenja čovjeka u starija vremena. Rijeka Gacka dijeli grad na dva dijela - Gornji, prepoznatljiv po crkvi Presvetog Trojstva i Donji grad kojeg ćete prepoznati po...