Gastronomija Dugi otok

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Dugi otok je svojom površinom od 114,44 km2 najveći otok zadarske skupine. Dug oko 45 km, vrlo razvedene obale na oba svoja kraja, raznolika vegetacijskog pokrova, zasigurno je jedan od najljepših i najslikovitijih dalmatinskih otoka. Između gorskih lanaca prostiru se kraška polja, kao primjerice Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje, Glavočevo... Na Dugom otoku nema površinskih tokova i izvora, izuzevši poneku vrulju, ali ima podzemnih voda. Zapadna je obala strma i visoka, a ostale su obale položitije, s nizom uvala, među kojima se ljepotom i osobitošću ističu Solišćica (Soline), Pantera (Veli Rat) i Telašćica (kod Sali), te brojni otočići: Golac, Bršćak, Magarčić, Luški, Lagnići, Utra, Katina i dr. Na sjeverozapadnom dijelu otoka pješčana je plaža Saharun.
Naselja na Dugom otoku smještena su uz rubove polja ili kraj mora sa sjeveroistočne strane Dugog otoka. Najveće naselje na Dugom otoku je Sali, a potom slijede Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Božava, Soline, Veli Rat, Polje i Verunić.
Sali je najveće i najjužnije mjesto na Dugom otoku. Kao i većina naselja na otocima, prva se naselja razvijaju podalje od...