Gastronomija Središnja Hrvatska

Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Vratimo li se nekoliko godina u prošlost, turizam se svodio na obilazak povijesnih i kulturnih mjesta, te razgledavanje prirodnih ljepota kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, te opći krajolik koji zna sam po sebi biti prekrasan. Ukoliko je gost imao sreće, pa ga je na njegovom putovanju popratilo lijepo vrijeme, mogao je doživjeti punu raskoš prirodnih ljepota, no u suprotnom, možemo sa sigurnošću reći da nije u potpunosti uživao u istraživanju kulturnih i prirodnih ljepota. Kako se životni standard povećao, povećala se i potreba za ponudom raznih sadržaja u turizmu. Jedan od najudobnijih načina upoznavanja osobe sa kulturom i načinom života ljudi na određenom području je preko hrane. Tako se osim lijepog vremena i prirodnih ljepota u turističkoj ponudi našla i gastronomija. Kroz razne gastronomske delicije možemo gosta ili turista upoznati sa delicijama koje su autohtone za kraj koji predstavljamo. Preko starih autohtonih jela mogu vidjeti kako je život u tom kraju nekada izgledao, kakve namirnice su koristili i kakve načine pripreme hrane su poznavali, raznolikost bilja i životinjskih vrsta na tom području, kako u selu tako i u gradovima, kontinentalnim i primorskim, svako jelo može ispričati povijesnu i kulturnu priču.

Središnja Hrvatska obuhvaća kontinentalni dio Hrvatske, a proteže se od granice na jugu sa Bosnom i Hercegovinom, preko Daruvara i na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom. Zauzima nešto više od trećine teritorija Hrvatske s približno polovicom ukupnog stanovništva. To je u cjelini gusto naseljen, urbaniziran i gospodarski razvijen prostor, ali se unutar njega mogu razlikovati geografski potpuno različita područja, kojima je zajedničko samo to što gravitiraju središtu Zagrebu.
Središnja Hrvatska dijeli se na Zagreb i okolicu, Međimurje, Zagorje i Podravinu. Veća mjesta u Središnjoj Hrvatskoj su Zagreb, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Karlovac, Sisak, Križevci, Velika Gorica, Petrinja, Samobor, Zaprešić, Krapina, Ivanec.
Središnja Hrvatska u svojoj turističkoj ponudi ističe lovni turizam, poslovni turizam, kongresni turizam te seoski turizam. Seoski turizam je posebno razvijen na sjeveru kontinentalne Hrvatske, a u svoju ponudu uključuju potpunu uslugu: od smještaja - apartmani, pansioni, sobe te domaću gastronomsku ponudu, škole jahanja, vinski podrumi. Lovni turizam se razvio paralelno uz seoski turizam, te su nastala brojna lovačka društva i planinarske kuće. Kongresni i poslovni turizam se razvio ponajviše u Zagrebu. Kao posebna turistička ponuda...